O prašumi

Naša zemlјa spada među vrlo rijetke u Evropi gdje još ima prirodnih šuma ili prašuma. Prašumom smatramo šume stvorene prirodnim putem, koje su po zakonima prirode bez ikakvog djelovanja čovjeka rasle, živjele, obnavlјale se i umirale. Zato su i formirane kao sastojine posebnog tipa.Naše prašume su mješovite sastojine smrče, jele i bukve, a rjeđe čiste sastojine.

Primješani su gorski javor i brijest, najčešće kao pojedinačna stabla. U prašumama se nalaze stabla svih visina, deblјina i starosti, od najmlađih do najstarijih. Na ostacima prirodno umrlih stabala buja novi život.  Značaj ovakvih prirodnih prašumskih objekata sve je više rastao što se razvijala civilizacija i nauka.

Danas se naše prašume kao vrlo rijetki prirodni fenomeni u Evropi neobično cijene, jer u velikoj većini evropskih zemalјa one su odavno nestale. Važnost prašuma prekasno je shvaćena u drugim zemlјama i to onda kada su već nestale.

Prašuma Janj

ISTORIJAT PRAŠUME

1910.godine izrađen je prvi uređajni elaborat za područje kojem pripada i rezervat.  1951.godinerješenjem Predsjedništva Vlade BiH br. 9419/51 proglašen je Janj za prašumski rezervat u površini od 195 ha.

Odlukom Narodne Republike Bosne i Hercegovine prašuma Janj je, rješenjem br. 245/54. Od 17.jula 1954.godine, zaštićena kao objekat za naučna istraživanja i prirodna rijetkost privlačna za posjetioce. Iste godine upisana je  u registar Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti.

Prašumski rezervat „Janj“ je izdvojen 1960. godine kada je Izvršno vijeće NRBiH na inicijativu Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti donijelo odluku da se pojedini dijelovi P.J.“Gornji Janj“ izdvoje i proglase za „šume sa posebnom namjenom“.

U 1964. i 1965. godini izvršena je procjena šuma u rezervatu i izrađen je poseban uređajni elaborat na osnovu kojeg je 1973. godine urađena prva ŠPO za rezervat “Janj“ sa važnošću 01.01.1966. – 31.12.1975. godine. Prikuplјanje podataka na terenu vršeno je 1997. godine. Obrada podataka nije izvršena, a samim tim ni šumskoprivredna osnova nije urađena.

Odlukom Vlade Republike Srpske o zaštiti Strogog prirodnog rezervata ( „Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 123/12), ovo prirodno dobro na teritoriji opštine Šipovo zaštićeno je najvišom kategorijom Ia, prema klasifikaciji Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN). Ukupna površina rezervata „Janj“ iznosi 295 hektara, od čega na jezgro otpada 57,2 hektara, a na površinu izvan jezgra 237 hektara i neproduktivnu površinu (put) 0,8 hektara.

ISTORIJAT PRAŠUME

1910.godine izrađen je prvi uređajni elaborat za područje kojem pripada i rezervat.  1951.godinerješenjem Predsjedništva Vlade BiH br. 9419/51 proglašen je Janj za prašumski rezervat u površini od 195 ha.

Odlukom Narodne Republike Bosne i Hercegovine prašuma Janj je, rješenjem br. 245/54. Od 17.jula 1954.godine, zaštićena kao objekat za naučna istraživanja i prirodna rijetkost privlačna za posjetioce. Iste godine upisana je  u registar Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti.

Prašumski rezervat „Janj“ je izdvojen 1960. godine kada je Izvršno vijeće NRBiH na inicijativu Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti donijelo odluku da se pojedini dijelovi P.J.“Gornji Janj“ izdvoje i proglase za „šume sa posebnom namjenom“.

U 1964. i 1965. godini izvršena je procjena šuma u rezervatu i izrađen je poseban uređajni elaborat na osnovu kojeg je 1973. godine urađena prva ŠPO za rezervat “Janj“ sa važnošću 01.01.1966. – 31.12.1975. godine. Prikuplјanje podataka na terenu vršeno je 1997. godine. Obrada podataka nije izvršena, a samim tim ni šumskoprivredna osnova nije urađena.

Odlukom Vlade Republike Srpske o zaštiti Strogog prirodnog rezervata ( „Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 123/12), ovo prirodno dobro na teritoriji opštine Šipovo zaštićeno je najvišom kategorijom Ia, prema klasifikaciji Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN). Ukupna površina rezervata „Janj“ iznosi 295 hektara, od čega na jezgro otpada 57,2 hektara, a na površinu izvan jezgra 237 hektara i neproduktivnu površinu (put) 0,8 hektara.